829. Rodjendan Bosne - Bec, 28.09.2018



Na obilježavanju 829.rođendana Bosne u Beču, akademik univ.prof.dr. Kemal Hanjalić postao počasni član Bosanskog Akademskog Društva u Austriji.

Srednjovjekovni putopisci, nama, Bosancima (svih vjeroispovijesti), dali su ime Dobri Bošnjani! A znali su dobro zašto je taj narod bio dobar.

Možemo li ponovo biti Dobri Bošnjani?

U cilju osviještavanja bosanskog čovjeka, Bosansko akademsko društvo u Austriji u povodu rođendana Bosne priredilo je Svečanu akademiju.

Naime, 28. Septembra, u Beču, obilježen je 829. rođendan Bosne, dan potpisivanja Povelje Kulina Bana.

Na manifestaciji su govorili univ.prof. Kemal Hanjalić, akademik univ.prof. Dževad Karahasan, akademik univ.prof. Mirsad Hadžikadić i univ.prof. Anis Bajrektarević. Pored tih velikih imena bosanske nauke i kulture u programu su uzeli učešće i austrijski pukovnik Wolfgang Wildberger, kao i nova generacija Bosanskog Akademskog Društva u Austriji, Mag. Merisa Mešanović i BaBa Esma Diman-Murselović.

Nakon recitiranja pjesme „Zapis o zemlji“ Maka Dizdara u izvedbi Senade Duhan, osnivač Društva, Sirađ Duhan je objasnio razloge odrzavanja i obilježavanja Rođendana Bosne:

Tesko je naći jednu takvu zemlju kao Bosna, koja je toliko jezičkih varijacija doživjela, toliko vladara doživjela i nadživjela, toliko puta gubila svoju elitu u raznim egzodusima i opet preživjela; i svakog puta rađala nove dobre ljude koji su bili u stanju da nanovo započnu bolji život.
Historija nam to pokazuje: Ban Stjepan II je položio svoju zakletvu prvo pred „dobrim Bošnjanima“, pa tek onda pred crkvom; Bošnjaci u Austrougarskoj su, nakon početnog otpora, prihvatili novu vlasti i postali jedni od najuzornijih državljana. Tako i sada Bosanci u Austriji i drugim zemljama postižu najbolje rezultate u integrisanju u nova društva, čime uzrečica  „Od Kulina bana do sretnijih dana“ uvijek iznova dobija na svojoj dimenziji.

BH Akademiker in Österreich - 829 Geburtstag BosniensHistoričarka Merisa Mešanović je svojim izlaganjem vodila publiku kroz srednjovjekovnu Bosnu i dotakla vrijeme Bosne u osmanskom carstvu. Nakon toga je Nataša Mirković, angažirana vokalna solistica kojoj su klasična umjetnost pjevanja, barokna muzika i tradicionalna narodna muzika u fokusu interesovanja, oduševila publiku otpjevavši dvije sefardske sevdalinke nastale u osmanskom periodu.

Potom je austrijski pukovnik Wolfgang Wildberger govorio o Bosni u sastavu Austrougarske monarhije. On je bivsi komandant Regimente 54 koja je nosilac tradicije Bosansko-hercegovacke infanterijske regimente u Austro-ugarskoj monarhiji. Svojim dobro strukturiranim izlaganjem, punim preciznih podataka, izazvao je veliko zanimanje kod posjetitelja ukazujući na značajni austrougarski doprinos razvoju Bosne u skoro svim životnim sferama.

Akademik univ. prof. Kemal Hanjalić, istaknuti bosanski naucnik, govorio je o odnosu nauke, obrazovanja i privrede na opštem planu, a zatim analizirao situaciju u Bosni i Hercegovini. Predstavljajući historijski razvoj i uzajamni uticaj ove tri obasti posjetioci su mogli dobiti jasnu sliku o tome kako je došlo do stanja u kojem se nasa zemlja sada nalazi. Akademik Hanjalić je naglasio da u Bosni ima potencijala, ali da ne može biti dobro razvijenog društva bez uzajamne podrške izmedju privrede, politike, i obrazovnog sistema, naročito univerziteta, apelujući na neophodnost pojačanih investicija u Bosni. 

BH Akademiker in Österreich - 829 Geburtstag BosniensTina Kordić, pianistica sa međunarodnom koncertnom karijerom, odsvirala je Nocturno Op. 55 u f-molu poznatog kompozitora Frederika Šopena. Odabrala je kompoziciju poznatog kompozitora, ali je manje poznata činjenica da se u tom komadu nalaze slavenski elementi.

Univ.prof. Anis Bajrektarević, renomirani stručnjak u oblasti međunarodnog prava i globalne politike, kritički se osvrnuo na odnos prema nacionalnim manjinama i upozorio na to da se radikalizam stvara i onda kada se unatoč dobroj integraciji, stigmatiziranjem od strane vlasti, ne prepoznaje  vrijednost posebnih grupa i ne daje im se potrebna podrska.

Akademik univ.prof. Mirsad Hadžikadić, jedan od vodećih svjetskih naučnika koji se bavi analizom, medicinskom informatikom i kompleksnim sistemima, dao je presjek sadašnjeg društvenog stanja u Bosni i predstavio moguće scenarije oporavka privrede i razvoja nauke na putu do „…sretnijih dana“.

BH Akademiker in Österreich - 829 Geburtstag BosniensSelma Aljović, zapažena studentica na Ričard Wagner konzervatoriumu u Beču, sa klavirskom pratnjom Tine Kordić, osvježila je publiku poznatim motivima bosanske sevdalinke otpjevane u formi klasične operske arije.

 

 

 

Akademik univ. prof. dr. Dževad Karahasan, najznačajniji savremeni bosanski pisac, čitao je odlomak iz svoga djela „Izvještaji iz tamnog vilajeta“. Čitajući na bosanskom jeziku, Karahasan je pružio slušaocima autentičan doživljaj teksta koji govori o Bosni osmanskog perioda.

BH Akademiker in Österreich - 829 Geburtstag BosniensTokom svečanog obilježavanja rođendana Bosne posjetioci su mogli vidjeti interesantnu izložbu serije umjetničkih plakata likovnih umjetnika Adile i Hajrudina Diman. Pod nazivom „Pismom kroz Bosnu“ , upotrebom različitih pisama i tipografija karakterističnih za određene epohe Bosne, počevši od srednjevjekovne bosančice pa do savremenih fontova, plakati pričaju priču o jedinstvu različitih kulturnih tradicija i njihovoj koegzistenciji u Bosni.

 

BH Akademiker in Österreich - 829 Geburtstag BosniensNa kraju manifestacije, akademik Kemalu Hanjalić, nas najviše odlikovani naučnik, postao je počasnim članom Bosanskog Akademskog Društva u Austriji uz „standing ovations“.

 

Svi učesnici programa nagrađeni su cvijećem i mapom serije grafika „Pismom kroz Bosnu“  sa motivima izložene serije plakata. Članice i članovi kulturno-umjetničkog društva „Behar“ iz Beča su obučeni u različite narodne nošnje sa područja Bosne i Hercegovine čitavom događaju dali izraz ljepote tradicije i kontinuiteta pluralizma. 

Posebnim aplauzom za vrlo uspješno vođenje programa nagrađena je mlada šarmantna moderatorka Esma Diman-Murselović.

Za slijedeću godinu planirano je obilježavanje 830 godina Povelje – Rođendana Bosne i 25 godina Bosanskog Akademskog Društva u Austriji.

Poštujmo svoju prošlost, da bismo imali budućnost!