Bošnjani, Bošnjaci, Bosanci

Bošnjani, Bošnjaci, Bosanci – imena za ljudske društvene grupe

Bošnjani, Bošnjaci, Bosanci – imena za ljudske društvene grupe
Piše: Univ. Prof. Senadin Lavić

Univ. Prof. Senadin Lavić - Bošnjani, Bosniaken, Bosnier – Namen für menschliche soziale GruppenDio teksta objavljujemo na bosanskom i njemačkom jeziku. Cijeli tekst možete pročitati na DEPO Portal U pokušajima da se govori o imenima ljudskih grupa u vremenu i prostoru, dakle, o temporalno-spacijalnim bićima, pojavljuje se jedan nezaobilazan uvid, naime, primjetno je da ljudske grupe mijenjaju imena tokom povijesti. Isto tako, mijenjaju se povijesne okolnosti njihovog postojanja, dakle, povijesno-kulturni kontekst egzistencije. Veza između imena i konteksta upućuje na autorefleksiju grupe (kako misli, razumije i predstavlja sebe) i njezinu povijesnu moć. Nekada se imena mijenjaju da bi se pojedinac ili grupa sakrili od nečega ili nekoga. Nekada se imena zaboravljaju ili potiskuju zbog različitih stanja u kojima se jedna grupa nalazi. Ime je znak za biće!

Današnje ime Bosne, Bosna i Hercegovina je ime nacionalne države svih njezinih građana bez obzira koliko ih danas zamajavaju i obmanjuju etnosveštenici i nacionalisti Bosna je staro ime za prostor, poredak vlasti, kulturnu činjenicu koju čujemo više od jednog milenijuma. Njeno prvotno najstarije ime, najvjerovatnije, jeste u obliku Bosona što se, prema I. Pašiću, lingvistički idealno izvodi iz imena tračkog etnika Basanisai (βασανίσαι).

Bosna je, u odnosu na Srbiju i Hrvatsku, najstarije i najpostojanije ime na ovim prostorima za jednu prostornu jedinicu, formu vlasti, kulturno-povijesnu i političku činjenicu. U neosvještenim, spornim i opsolentnim izricanjima etnopolitike Bosna se svodi na geografiju ili geografski pojam koji svako može interpretirati prema vlastitim ideološkim potrebama ili ovisno od toga kolika mu je snaga. Bosna je, međutim, politička činjenica i bitno utiče na politički identitet građana koji u njoj žive i doživljavaju je kao svoju državu. Ona kao i svaka internacionalno (međudržavno) priznata država prevazilazi površnu naraciju o geografiji i etnopolitičkom identitetu. Današnje ime Bosne, Bosna i Hercegovina je ime nacionalne države svih njezinih građana bez obzira koliko ih danas zamajavaju i obmanjuju etnosveštenici i nacionalisti.

Pojmovi Bošnjanin, Bošnjak i Bosanac nisu identični (nemaju identičan ili istovjetan sadržaj i opseg) u logičkom smislu. Tačno bi bilo reći da su interferirajući, to jeste: imaju djelomično isti sadržaj i opseg ili, precizno govoreći, samo se djelomično ukrštaju njihov sadržaj i opseg.

Bošnjani su pripadnici medievalne narodne grupe na tlu Bosne koja nastaje iz antičkog i kasnoantičkog supstrata kojeg čine: ilirska plemena, Goti koji prave državu na teritoriji ilirskog plemena Desidijata, između Bosne i Drine, te Tračani, Avari, Kelti, Vlasi, Slaveni i druge plemensko-narodne grupe koje su se kretale prostorom Bosne kroz povijest. Bošnjani su, također, narod srednjovjekovne Bosne kojom vladaju Kotromanići. Oni su krstjani po vjerovanju i imaju Crkvu bosansku, dakle, dio su kršćanske metafizike, arijanske i manihejske provenijencije. Imaju pismo bosančicu kojim razvijaju svoju pismenost i jezičko iskustvo svijeta.

Bošnjani werden seit dem 15. Jahrhundert „Bosniaken“ (bosn.: Bošnjaci) genannt. Dies ist nichts Seltsames oder Unbekanntes, da das gleiche Phänomen auch bei anderen Nationen in der Umgebung zu finden ist. Die Variation des Namens Bošnjani/Bošnjaci ist das Resultat von Veränderungen im historischen und politischen Kontext, wie das Verschwinden des Königreichs Bosnien im Jahr 1463, die Gründung des osmanischen Sultanats, in dem sie dem muslimischen Glauben beitraten und kulturelle Merkmale dieser Religion erlangten. Sie änderten ihren biologischen Code, ihre gesamte Kulturform, das bosnische Bewusstsein, das sie 1737 in Banja Luka im Kampf gegen die österreichische Armee zeigten, ihre nationale Identität, die die bosnischen Franziskaner im 19. Jahrhundert beschützten, natürlich nicht. Unter ihnen wird die Sevdalinka und epische Literatur geboren. Ein wichtiges Charakteristikum der Bosniaken (Volksname) in dieser Zeit (15. – 20. Jhdt.) ist, gute Muslime und zum Teil gute Christen zu sein. Es ist ihr existentielles Ideal, in dem der Glaube über Lebensvorstellungen und Alltagsverhalten dominiert. Sie waren ein Volk mit mehreren Religionen. Die Ideologie des Nationalismus hat sie seit dem 19. Jahrhundert auf der Grundlage der Instrumentalisierung der Religion in “besondere und separate” ethnische Gruppen aufgeteilt.

Danas je Bosanac izraz političke nacionalne svijesti prema državi Bosni i Hercegovini, pripadanja državi i njezinim strukturnim određenjima. Bosanac nije negacija narodnog identiteta ili identiteta narodne grupe kako to etnopolitika želi lažno predstaviti. U riječi Bosanac se iskazuje politička odgovornost za državu i državljanski nacionalni identitet. Svi građani Bosne i Hercegovine su Bosanci bez obzira na njihovo etničko, religijsko, kulturološko, jezičko ili bilo koje drugo kulturno-psihičko identitetno određenje. Oni su u pravno-političkom smislu građani države Bosne i Hercegovine i prema njoj ispoljavaju poštovanje vladavine prava, patriotsku odanost i političku svijest.

U tom pravno-političkom smislu, država treba da osigurava slobodu i ravnopravnost svakom pojedinačnom ljudskom biću na njezinoj teritoriji. Na taj način država osigurava socijalnu, psihičku, ekonomsku i kulturnu stabilnost svakom građaninu. Bosanac je pripadnik ili član internacionalno priznate bosanskohercegovačke države-nacije.

In diesem rechtspolitischen Sinne sollte der Staat jedem einzelnen Menschen auf seinem Territorium Freiheit und Gleichheit gewährleisten. Auf diese Weise sichert der Staat jedem Bürger soziale, psychologische, wirtschaftliche und kulturelle Stabilität. Ein Bosnier ist ein Mitglied des international anerkannten bosnisch-herzegowinischen Staates bzw. der Nation.

Deshalb hat der Name „Bosnier“ einen semantischen Wert für die bosnische Nation. Die Nation ist daher eine politische Gemeinschaft gleichberechtigter Bürger eines Staates. Sie sollte nicht auf eine ethnische oder religiöse soziale Gruppe reduziert werden. Alle heutigen (Staats)Bürger von Bosnien und Herzegowina bilden die bosnisch-herzegowinische Nation und gehören ihr an. Sie sind Bosnier, Bürger von Bosnien und Herzegowina. Heutzutage ist der Bosnier ein loyaler Bürger gegenüber seinem Staat Bosnien und Herzegowina und seinen Werten (multiethnische Gesellschaft, multireligiöse Gemeinschaft, Demokratie, Rechtsstaatlichkeit und Respekt für das Individuum und das Kollektiv).

Zato Bosanac ima semantičku vrijednost imena za bosansku naciju! Nacija je, dakle, politička zajednica ravnopravnih građana jedne države. Ona se ne treba reducirati na etničku ili religijsku društvenu grupu. Svi današnji građani i državljani Bosne i Hercegovine čine bosanskohercegovačku naciju i pripadaju istoj! Oni su Bosanci, građani Bosne i Hercegovine. Danas Bosanac znači – odan građanin svojoj državi Bosni i Hercegovini i njezinim vrijednostima (multietničko društvo, multireligijska zajednica, demokratija, vladavina prava i poštivanje pojedinca i kolektiva). Svi današnji građani i državljani Bosne i Hercegovine čine bosanskohercegovačku naciju i pripadaju istoj! Oni su Bosanci Prije u povijesti nije mogla postojati nacija Bosanac i bosanski nacionalni identitet, jer Bosna je tek od 1992. godine postavljena u internacionalni poredak kao 177. članica Organizacije Ujedinjenih Nacija. U bivšoj jugoslavenskoj državi se osjećalo bosanstvo kao pripadanje Bosni, ali je ono bilo potisnuto, nemišljeno i politički neprofilirano usljed dominacije koncepta Kulturnation i sveprisutne religijske svijesti. U ovome povijesnom času, Bosanac nije etničko-religijska, nego pravno-politička kategorija i ne dovodi u pitanje narodne identitete Bošnjaka, Hrvata, Srba, Jevreja, Albanaca, Crnogoraca i drugih koji žive u Bosni.

 

.

bs_BABS