BOSANSKI DANI U INNSBRUCKU: KULTURNO POVEZIVANJE I SJEĆANJE

Bosanskohercegovačka zajednica u Austriji proslavila je Dane Bosne u Innsbrucku, dvodnevnom manifestacijom posvećenom kulturi, historiji i zajedništvu.

PRVI DAN: FILM, RAZGOVOR I ZAJEDNIČKI TRADICIJE

U hotelu „Grauer Bär“, 4. aprila, održana je Bosanska večer uz projekciju filma bosanskohercegovačkog književnika Jovice Letića. Film je kroz prizmu historije istaknuo zajedničke veze Austrije i BiH, s naglaskom na najvredniji kapital Bosne i Hercegovine – ljudski potencijal.

Prikazan je put od lojalnih vojnika austrougarske vojske, preko djelovanja Bosanskog Akademskog Društva u Austriji, do formiranja bosanske nacionalne manjine, što je izazvalo živ odjek među prisutnima.

Nakon projekcije uslijedio je panel-razgovor o temama iz filma, koje se prepliću i s knjigom „Pomirenje svjetova“. Autor knjige, Siradj Duhan, predstavio je djelo te istaknuo važnost dijaloga kroz kulturnu baštinu.

Rasprava je potaknula entuzijazam za učvršćivanje ovakvih susreta kao tradicije, na čemu su se svi složili. Večer je zaključena tombolom s knjižnim nagradama, dodatno oplemenivši toplu atmosferu.

DRUGI DAN: ODAVANJE ČASTI I ZAJEDNIČKA USPOMENA

Drugog dana, 5. aprila, održana je komemoracija na vojnom groblju u Innsbrucku, gdje počivaju brojni bosanskohercegovački vojnici iz Prvog svjetskog rata.

Program je otvorila dirljiva kombinacija flaute Dominike Hučke i recitacije pjesme „Gorčin“ Maka Dizdara u izvedbi Daniele Evans.

Hermann Hotter, predsjednik Crnog Krsta Tirola i dugogodišnji gost manifestacije, istaknuo je simboličnost okupljanja na ovom mjestu:

„Ovo je mjesto sjećanja na zajedničku historiju i most između naroda.“

U svečanom govoru, Siradj Duhan pozvao je na traženje puteva razumijevanja među nacijama:

„Ratovi nikada nisu rješenje. Naša je dužnost graditi mostove kako bi buduće generacije mogle dijeliti mir.“ Cijeli govor dostupan je ispod foto-galerije u okviru članka.

INICIJATIVA ZA ZAJEDNIČKI SPOMENIK

Najznačajniji ishod ovogodišnjih Dana bila je inicijativa Vijeća Austrijskih Bosanaca za podizanje zajedničkog spomenika svim poginulim bosanskohercegovačkim vojnicima Prvog svjetskog rata, pokopanima u Amrasu.

Predloženo je postavljanje stećka– tradicionalnog bosanskog nadgrobnog spomenika . Ova simbolična gesta ne bi samo očuvala sjećanje na pretke, već i osnažila veze bosanske dijaspore s Innsbruckom.

Cijela manifestacija odvijala se u dostojanstvenom tonu, potvrdivši snagu kulturne baštine kao temelja zajedništva.

Zajedno idemo dalje

Napomena: U nastavku slijedi govor predsjednika Bosanskog Akademskog Društva u Austriji, Siradja Duhana.

Poštovane dame i gospodo,

Vojno groblje Amras u Innsbrucku nije samo mjesto sjećanja na one koji ovdje počivaju, već i simbol povezanosti među narodima. Danas se mi, pripadnici bosanske manjine u Austriji, sjećamo naših hrabrih predaka koji su dali svoje živote za zajedničku domovinu tokom Prvog svjetskog rata.

Bosansko-hercegovački pukovi su se ubrajali među najhrabrije jedinice u sklopu austrougarske vojske. Ovdje želimo podsjetiti da su se nekada svi stanovnici Bosne i Hercegovine nazivali "Bošnjacima". Danas riječ „Bosanci“ označava sve građane Bosne i Hercegovine. Svojim zalaganjem, ovi ljudi nisu samo pokazali odanost, već i zahvalnost za razvoj svoje domovine u prethodnim decenijama.

Kao što se može vidjeti i na spomenicima ovdje, posebno obilježje bosanskih vojnika bio je fes, koji se nosio u različitim bojama u zavisnosti od prilike: siv u borbi, crven na paradama i bijel u mornarici. Bez obzira na vjeru, svi vojnici bosanskih pukova nosili su ovo obilježje zajedništva i pripadnosti.

Ovdje želim posebno istaći bosansko-hercegovačku pješadijsku jedinicu broj 2 iz regrutne oblasti Banja Luka, koja je postala najodlikovaniji puk cijele austrougarske vojske. U njenim redovima služio je i vitez Marije Terezije, kapetan Gojkomir Glogovac, koji je i sam porijeklom iz Bosne.

Na početku Prvog svjetskog rata, ovaj puk je činilo gotovo 50% pravoslavnih Srba, 35% muslimana i 15% katolika Hrvata. U njemu je bilo i nekoliko jevrejskih i pripadnika drugih vjeroispovijesti. Njihova zajednička posvećenost i sloga su ono što danas ovdje s ponosom odajemo.

Ova raznolikost nije bila slabost, već snaga. Pokazuje nam da se veliki izazovi mogu savladati samo jedinstvom, a ne podjelama – spoznaja koja i danas ima svoju vrijednost. Stoga je i sasvim opravdano da su vojnici iz Bosne i Hercegovine, koji su zbog rana ili bolesti preminuli u Innsbrucku, svoj vječni mir našli na ovako dostojanstvenom mjestu u Amrasu.

Stoga je sasvim opravdano što su vojnici iz Bosne i Hercegovine koji su umrli od posljedica ranjavanja ili bolesti u Innsbrucku pronašli svoj posljednji mir na tako dostojnom mjestu u Amrasu.

Ovdje ne želimo da govorimo o junačkim podvizima, već da se podsjetimo da je i oprost dio života koji nam omogućava da gradimo budućnost.

Samo ako pamtimo bez mitologizacije i ako praštamo, možemo zajedno kročiti u budućnost.

Budućnost će nam omogućiti bolji i razumljiviji zajednički život ukoliko poznajemo istoriju i iz nje izvučemo pravu pouku.

Kako se historija često pripovijeda iz različitih perspektiva, naš je zadatak da pronađemo zajednički imenitelj s kojim svi mogu živjeti.

Prije svega je važno pronaći put kako ne bi došlo do ratnih dejstava.

Ova lekcija ne važi samo za odnose među državama, već počinje od malih stvari – od suživota među komšijama i zajednicama. Najbolji put je njegovanje dobrosusjedskih odnosa kroz međusobno poštovanje – jer kada to stavimo na prvo mjesto, nastaje pozitivna spirala koja sve nas nosi naprijed.

Zato smo danas ovdje, da se prisjetimo na ovom mjestu i zajedno gradimo budućnost. Neka priznata bosanska manjina u Austriji da svoj doprinos tome.

U tom duhu, zahvaljujemo svima koji čuvaju ovo mjesto sjećanja i time grade mostove između prošlosti i budućnosti. Naša posebna zahvalnost ide Pokrajinskoj službi Austrijskog crnog krsta za održavanje groblja, kao i koordinatorima Bosanskog Akademskog Društva u Austriji i EU koji su omogućili održavanje ove komemoracije.

Siradj Duhan,

Predsjednik Bosanskog Akademskog Društva u Austriji i EU

The post Amras 2025 appeared first on Gesellschaft Bosnischer Akademiker.

20. aprila organizirana je prva posjeta vojnom groblju Amras. Ova manifestacija je nastavak kulture sjećanja koju njeguje Bosansko Akademsko Društvo u Austriji i EU.

Svečanosti su prisustvovali:

Od austrijskih zvaničnika:

Franz Fischler, raniji evropski komesar

Hermann Hotter, predsjednik Crnog Krsta za Tirol

Iz Beča:

Siradj Duhan, predsjednik BADEU

Davul Ljuhar, počasni konzul BiH u Austriji

Alen Suljagić, potpredsjednik BADA

Iz Innsbruck-a:

Mato Dominković, Nedeljko Vučković, članovi BADA i BADEU

Jako nas je obradovala posjeta predsjednika Bosanskog Akademskog Društva Njemačke, Azim Čauševića sa suprugom.

Muzički okvir dala je Dominika Hučka, članica Tirolske filharmonije, uz flautu i dio W.A. Mozartov violinsogi koncerta u G-duru, 2. stavak.

U sklopu ove informacije dostavljamo govore predsjednika BADA/BADEU i predsjednika Austrijsko-Bosanskohercegovačkog društva u Austriji kojeg je pročitao počasni konzul Davul Ljuhar.

Austrijska delegacija se jako obradovala ovoj inicijativi. Raniji EU komesar Dr. Fischler, koji je i član komiteta podrške razvoju bosanske nacionalne manjine u Austriji, će i dalje podržavati naše projekte koji imaju karakter podrške razvoju dobrih odnosa medju narodima.

Naglašeno je da će bosanska nacionalna manjina u Austriji nastaviti započeti proces širenja dobrosusjedskih odnosa sa svim nacijama u Evropi.

Dogovoreno je da se sljedeći susret održi treće subote u aprilu 2025. Godine.

Zajedno idemo dalje

Tim BADA/BADEU

Info: U nastavku donosimo govore predsjednika Austrijsko-bosanskohercegovačkog udruženja, Oberst i.R. Wolfgang F.J. Wildberger MSD i predsjednik Bosanskog Akademskog Društva u Austriji, Siradj Duhan.

Izdvajamo govor pukovnika Wolfgang Wildberger-a, predsjednika Austrijsko-bosanskohercegovačkog udruženja:

Pozdrav za sjećanje na bošnjačkom mezarju Amras 20.aprila 2024.

Kao predsjednik Austrijsko-bosanskohercegovačkog društva, duboko pozdravljam inicijativu za sjećanje na dio Bošnjaka na velikom vojničkom groblju u Innsbrucku/Amrasu. Veoma mi je žao što ne mogu lično prisustvovati, jer sam već ranije obećao učešće na drugom događaju.

Bosanskohercegovački pukovi - treba napomenuti da su ranije svi stanovnici Bosne i Hercegovine nazivani "Bošnjacima" - u Prvom svjetskom ratu su bili među najhrabrijima u vojsci Monarhije. Time su pokazali i zahvalnost za izgradnju austro-ugarske Monarhije u prethodnih 35 godina. Ovdje bih posebno spomenuo bosansko-hercegovački pješački puk br. 2 sa sjedištem u Banja Luci, koji je postao najviše odlikovani puk u cijeloj k.u.k. vojsci. Kapetan puka Gojkomir Glogovac, također iz Banja Luke, bio je i nosilac najvišeg ordena za hrabrost Marije Terezije.

Stoga je sasvim opravdano što su vojnici iz Bosne i Hercegovine koji su umrli od posljedica ranjavanja ili bolesti u Innsbrucku pronašli svoj posljednji mir na tako dostojnom mjestu u Amrasu.

Velika zahvalnost ovdje pripada državnoj instituciji Austrijskog crnog krsta koja je odgovorna za brigu o groblju. Ali također se zahvaljujem u ime Austrijsko-bosanskohercegovačkog društva inicijatorima i koordinatorima Bosanskom Akademskom Društvu u Austriji i EU za ovu uzornu akciju!

Za Austrijsko-bosanskohercegovačko društvo  

Wolfgang F.J. Wildberger, Predsjednik

Govor Predsjednika Bosanskog Akademskog Društva u Austriji i EU, Siradj Duhan

Poštovane dame i gospodo,

Vojno groblje Amras u Insbruku nije samo mjesto sjećanja na one koji ovdje leže, već i simbol povezanosti nacija. Danas želimo se mi, pripadnici bosanske nacionalna manjine u Austriji, sjetiti naših predaka koji su dali život za zajdničku domovinu.

Prvi svjetski rat bio je vrijeme nemjerljivih žrtava i neizrecivog stradanja. Ljudi iz cijelog svijeta bili su uvučeni u konflikt boreći se za svoje zemlje. Među njima i veliki broj hrabrih vojnika iz Bosne i Hercegovine.

Ovdje ne želimo da govorimo o junačkim podvizima, već da se podsjetimo da je i oprost dio života koji nam omogućava da gradimo budućnost.

Budućnost će nam omogućiti bolji i razumljiviji zajednički život ukoliko poznajemo istoriju i iz nje izvučemo pravu pouku.

Pošto postoje različite istine, zavisno od toga sa koje strane rijeke je posmatramo, naš zadatak je da pronađemo zajednički nazivnik istorije sa kojim svi mogu da žive.

Prije svega je važno pronaći put kako ne bi došlo do ratnih dejstava.

Ako nastaje tuk na utuk radi razbijenog prozora; ako je prva pomisao odgovoriti komšiji razbijanjem njegovog prozora, nastaje jedna spirala koja nas vuče na dolje. Ukoliko pak se postavi pitanje zašto je komšija razbio moj prozor, odnosno kako se može prozor popraviti, već smo na boljem putu.

Medjutim, najbolji put je njegovati komšijske odnose tako da uopšte ne dođe do razbijanja prozora na bilo kojoj strani.

Zbog toga smo danas ovdje, da se na ovom mjestu vratimo sebi i zajedno kreiramo našu budućnost.

Neka priznata bosanska nacionalna manjina u Austriji da svoj doprinos tom putu.

Siradj Duhan,

Predsjednik Bosanskog Akademskog Društva u Austriji i EU

The post Amras 2024 appeared first on Gesellschaft Bosnischer Akademiker.