{"id":1631,"date":"2024-06-26T21:00:38","date_gmt":"2024-06-26T19:00:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bhakademiker.org\/?page_id=1631"},"modified":"2025-12-09T12:49:16","modified_gmt":"2025-12-09T11:49:16","slug":"ueber-uns","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.bhakademiker.org\/bs\/ueber-uns\/","title":{"rendered":"O nama"},"content":{"rendered":"

O nama<\/h3>\n\t
\n\t\t
\n\t\t\t

Bosansko akademsko dru\u0161tvo u Austriji osnovano je 1994. godine i ima sjedi\u0161te u Be\u010du. Cilj dru\u0161tva je promoviranje interkulturne razmjene i suradnje me\u0111u bosanskim nau\u010dnicima i kulturnim radnicima. Dru\u0161tvo se anga\u017eira na predstavljanju interesa bosanske dijaspore u Austriji i ja\u010danju dijaloga izme\u0111u kultura.<\/p>\n\n\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n

<\/span><\/span><\/span><\/span>\r\n<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

Gr\u00fcnder der Gesellschaft Bosnischer Akademiker in \u00d6sterreich<\/h3><\/div><\/div><\/div><\/div>

Siradj Duhan<\/span><\/i><\/a><\/h4><\/div>
\n\t
\n\t\t
\n\t\t\t

\"\"<\/p>\n

Siradj Duhan, ro\u0111en u mjestu Vrse pored Gornjeg Vakufa, zavr\u0161io je osnovnu \u0161kolu u Prozoru, Ma\u0161insku tehni\u010dku \u0161kolu u Bugojnu, a Ma\u0161inski fakultet u Banjoj Luci. Semestar studentske prakse poha\u0111ao je na Tehni\u010dkom univerzitetu u Eindhovenu, a postdiplomski studij iz raketne tehnike u Sarajevu. Sudski vje\u0161tak za ma\u0161instvo u Austriji. Radio je u vojnoj industriji \u201eSlavko Rodi\u0107\u201c u Bugojnu, a 1990. godine preselio se u Be\u010d, gdje je radio kao rukovodilac razvoja tehni\u010dkih postrojenja. Poslovnu karijeru je zavr\u0161io u firmi Schindler na razvoju pokretnih stepenica za metroe i aerodrome.
\nInicijator je i pokreta\u010d mnogih projekata u bosanskoj dijaspori, uklju\u010duju\u0107i priznanje bosanskog jezika u Austriji, osnivanje Bosanskog Akademskog Dru\u0161tva (BADA), akciju za priznanje bosanske nacionalne manjine te je prvi predsjednik Bosanskog Akademskog Dru\u0161tva u EU (BADEU). Autor knjige \"Pomirenje svjetova\".<\/p>\n\n\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n<\/div><\/div>

Alija Isakovi\u0107<\/span><\/i><\/a><\/h4><\/div>
\n\t
\n\t\t
\n\t\t\t

\"Alija<\/p>\n

Rodio se u Stocu 1932, a umro je u Sarajevu 1997 godine - ukopan je u haremu jedne od najljep\u0161ih d\u017eamija u Sarajevu \u2013 Ferhadiji. Odrastao je po \u0111a\u010dkim domovima, \u0161kolovao se diljem Jugoslavije, od Bitunje i Stoca, preko Zagreba, Crikvenice, do Pan\u010deva i Beograda. Bosanac iz Hercegovine \u2013 ne Hercegovac, jer je rije\u010d Hercegovina po njemu bila proizvod hoh\u0161tapleraja hercega Stjepana. Alija Isakovi\u0107 pisac je javne i dru\u0161tvenopoliti\u010dke sudbine unutar izdvojene bo\u0161nja\u010dke kulture i knji\u017eevnosti.<\/p>\n

Objavio je mnogo djela, a isti\u010demo: \u201eSunce o desno rame\u201c i \u201ePobuna materije\u201c. Bosansko Akademsko Dru\u0161tvo u Austriji, organizuje promociju njegove knjige \u201eAntologija zla\u201c u Be\u010du 1996, na kojoj Alija opominje: \"Zapamtite, ovaj rat je pobrisao i u prah samlio sve \u0161to je bilo na\u0161e, pojedina\u010dno i zajedni\u010dko, i ni\u0161ta vi\u0161e ne\u0107e biti onakvo kakvim bija\u0161e. Niti onakvim kakvim zami\u0161ljasmo da je bilo... Niko izvan nas ovo ne razumije....\u201c.<\/p>\n

Alija Isakovi\u0107 bio je suosniva\u010d Bosanskog Akademskog Dru\u0161tva u Austriji i jedan od onih unutar na\u0161ih \u010dlanova koji su zaslu\u017eni za priznanje bosanskog jezika u Austriji.<\/p>\n\n\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n<\/div><\/div>

D\u017eevad Karahasan<\/span><\/i><\/a><\/h4><\/div>
\n\t
\n\t\t
\n\t\t\t

\"\"D\u017eevad Karahasan (1953.\u20132023.) bio je poznati bosanskohercegova\u010dki knji\u017eevnik, teatrolog, knji\u017eevni teoreti\u010dar i dramski pisac. Ro\u0111en je u Duvnu (danas Tomislavgrad), a preminuo je 19. maja 2023. godine u Grazu. Sahranjen je 26.maja u mezarju Alipa\u0161ine d\u017eamije u Sarajevu. Karahasan je studirao komparativnu knji\u017eevnost i teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a doktorirao je u Zagrebu. Predavao je na univerzitetima u Salzburgu, Innsbrucku, Berlinu i Baselu, te bio stipendista DAAD-a u Berlinu i gradski pisac u Grazu. Odjek<\/em> und war sp\u00e4ter Professor und Dekan der Akademie der B\u00fchnenk\u00fcnste. Er lehrte an Universit\u00e4ten wie Salzburg, Innsbruck, Berlin und Basel und war DAAD-Stipendiat in Berlin sowie Stadtschreiber in Graz.<\/p>\n

Objavio je stotine nau\u010dnih radova i knjiga o drami, teatru i prozi, prevedenih na petnaest jezika. Bio je redovni \u010dlan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Tako\u0111er je bio \u010dlan Njema\u010dke akademije za jezik i knji\u017eevnost (Deutsche Akademie f\u00fcr Sprache und Dichtung). Godine 1994. izabran je za prvog predsjednika Bosanskog Akademskog Dru\u0161tva u Austriji.<\/p>\n

Me\u0111u njegovim djelima objavljenim na njema\u010dkom jeziku su \"Isto\u010dni divan\" (1993), \"\u0160ahrijarov prsten\" (1997), \"Knjiga vrtova\" (2002) , \"Utjeha no\u0107noga neba\" (2016). Za svoj knji\u017eevni opus Karahasan je dobio brojne nagrade, me\u0111u kojima su: Nagrada Bruno Kreisky (1995), Nagrada Leipziga (2004), Vilenica (2010), Nagrada Heinrich Heine (2012) i Goetheova medalja Goetheovog instituta (2012), Goetheova nagrada grada Frankfurta (2020), Fritz-Csoklich nagrada za demokratiju (posthumno 2023). Godine 2014. dobio je po\u010dasni doktorat Univerziteta u Baselu.<\/p>\n\n\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n<\/div><\/div>

Pavo Jusuf Urban<\/span><\/i><\/a><\/h4><\/div>
\n\t
\n\t\t
\n\t\t\t

Pavo Jusuf Urban rodjen je 5. jula 1911. godine u Sarajevu. Njegov otac \u010cedomir Urban, bio je oficir austrougarske vojske u sklopu bosanskohercegova\u010dke pje\u0161adijske regimente br.1. Nakon pada carevine Pavo je morao s roditeljima nazad u Austriju. Po zavr\u0161etku Drugog svjetskog rata, preuzeo je du\u017enost potpredsjednika \u201cTrgovinske komore Austrije\u201d, i bio predsjednik \u201cAustrijsko-jugoslovenskog dru\u0161tva\u201d.\n\nMedjutim zadrzao je svoje dokumente sa nacionalnim obiljezjem Bosnjak.\n\nIdeju o formiranju firme \u201cMelbrosin International\u201d, dobio je iz Bosne. Firma se bavila proizvodnjom i izvozom proizvoda na bazi pcelinjih proizvoda: propolisa , polena i maticne mlijeci, sto mu je donijelo dobar prihod od kojeg je finansirao i svoje drustvene djelatnosti. Jedna od najvecih je njegovanje Meleta tradicije.\n\nOdr\u017eavanje ove proslave je po\u010delo ve\u0107 1917. godine, godinu dana nakon osvajanja brda Monte Meletta, za koje su najzaslu\u017eniji Bo\u0161njaci pje\u0161adijske regimente br.2, i odr\u017eava se sve do danas. Prekid je do\u017eivjela samo u toku nacisti\u010dkog re\u017eima.\n\nTo je ujedno bio i razlog za osnivanje \u201cAustrijskog dru\u0161tva za bosanskohercegova\u010dke odnose\u201d u Gracu koje je imalo najveci zadatak \u2013 njegovanje Meleta tradicije. Drustvo je sada preimenovano u Austrijsko-Bosansko-Hercegovacko Drustvo.\n\nNakon progla\u0161enja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Pavu Urbana je tada\u0161nji predsjednik Alija Izetbegovi\u0107 imenovao za specijalnog ambasadora Bosne i Hercegovine u Austriji.\n\nU ratno vrijeme bio je jedan od suosnivaca Bosanskog Akademskog Drustva u Austriji, a njegove su zasluge nasa povezanost sa Simonom Wiesenthalom.\n\nNosilac je zlatnog ordena \u010dasti Republike Austrije, kao i najvi\u0161eg ordena austrijske pokrajine \u0160tajerske i austrijskog Crnog krsta. Ukopan je u Becu, a spomen bista mu se nalazi na vojnom groblju Bosnjaka u Lebringu, mjestu juzno od Graz-a.<\/p>\n\n\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n<\/div><\/div>

Smajil Baji\u0107<\/span><\/i><\/a><\/h4><\/div>
\n\t
\n\t\t
\n\t\t\t

\"\"Smail Balic, ro\u0111en 1920 u Mostaru. Umro je u martu 2002 u mjestu Zwerndorf u blizini Be\u010da.\"\"<\/p>\n

Studirao je u Sarajevu islamsku teologiju. Doktorirao je u Be\u010du 1945 sa temom: Duhovna pokreta\u010dka snaga u bosanskohercegova\u010dkom islamu. Nakon 1945 predavao je orijentalistiku u Be\u010du. 1962-1963 bio je docent za njema\u010dki jezik na privatnom koledzu u Kuvajtu. Od 1963 do 1984 radio je u austrijskoj nacionalnoj biblioteci kao nau\u010dni bibliotekar i \u0161ef za orijentalne jezike i arapska pisma. Bio je i fellow kraljevskog instituta za islamsko razmi\u0161ljanje u Jordanu.<\/p>\n

Kao priznati islamski nau\u010dnik, zauzimao se za integrativno shva\u0107anje islama, za odvajanje islama od politike, a naro\u010dito se kriti\u010dki odnosio sa politi\u010dkom instrumentalizacijom islama. Posljednjih godina mnoge studije i predavanja posvetio je vra\u0107anju islama onakvog kakav je ranije bio na na\u0161em tlu. Za svoj rad odlikovan je 1995 u Austriji Ordenom za nauku i umjetnost 1. klase. Kao \u010dlan Bosanskog Akademskog Dru\u0161tva u Austriji, objavljivanjem svoje poslednje knjige Zaboravljeni Islam, ostavio je neizbrisiv trag u Bosanskoj i Bosnja\u010dkoj kulturi. Promociju knjige \"Zaboravljeni islam\" u Sarajevu, zavr\u0161io je akademik Vladimir Premec nadahnutim rije\u010dima: Besmrtnim bogovima hvala sto Bosna ima takvog Hercegovca.<\/p>\n

Najpoznatija djela Smaila Bali\u0107a:<\/p>\n