{"id":3409,"date":"2024-10-08T14:55:27","date_gmt":"2024-10-08T12:55:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bhakademiker.org\/?p=3409"},"modified":"2024-10-21T13:03:38","modified_gmt":"2024-10-21T11:03:38","slug":"835-jahrestag-bosniens","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bhakademiker.org\/bs\/2024\/10\/08\/835-jahrestag-bosniens\/","title":{"rendered":"835. Ro\u0111endan Bosne"},"content":{"rendered":"

835. Ro\u0111endan<\/h1>\n
\n

Bosansko Akademsko Dru\u0161tvo u Austriji tradicionalno organizuje sve\u010danost povodom ro\u0111endana Bosne s ciljem da se oja\u010da svjesnost bosanskog duha i Bosanstva.<\/p>\n

04. oktobra 2024. godine proslavljen je 835. ro\u0111endan, dan kada je potpisana Povelja Kulina bana (29. avgusta 1189.).<\/p>\n

Sve\u010danost je otvorila Senada Duhan<\/strong> recitacijom pjesme \u201eZapis o zemlji\u201c Maka Dizdara koja je postala himna manifestacije u Be\u010du. Ova pjesma, \u010diji zavr\u0161etak \u201eBosna... prkosna od sna\u201c, daje mnogo prostora za razmi\u0161ljanje.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Zanin Berbi\u0107 und Adis Sirbubalo<\/strong> nastupili su zajedno i publici pru\u017eili predivnu izvedbu tradicionalnih bosanskih pjesama. Zanin je o\u010darao svojim izra\u017eajnim glasom, dok ga je Adis virtuozno pratio na harmonici. Njihova harmonija, zajedno sa stra\u0161\u0107u prema bosanskoj tradiciji, stvorila je dirljivu atmosferu koja je publiku potaknula da zapjeva zajedno s njima.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

U svom govoru, predsjednik Bosanskog Akademskog Dru\u0161tva u Austriji, Siradj Duhan, zvani\u010dno je otvorio ve\u010der s nekoliko uvodnih re\u010denica.<\/p>\n

\u201eOd izuzetne je va\u017enosti \u010duvati i obnavljati sje\u0107anje na bana Kulina i Povelju, \u010dime obnavljamo sje\u0107anje na svoje po\u010detke i na dobre Bo\u0161njane (Bosance) koji su kroz historiju uvijek pokazivali da su druga\u010diji, stolje\u0107ima zajedno \u017eive\u0107i, respektiraju\u0107i druge u njihovoj razli\u010ditosti i drugima ne \u010dine\u0107i zlo. Od historije u\u010dimo da je Bosna bila najstarija razvijena dr\u017eava na zapadnom Balkanu. Stolje\u0107ima su granice Bosne, od Une do Drine i od Save do mora, mo\u017eda najpostojanije granice jedne evropske dr\u017eave...\u201c<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Divinerinnen <\/strong>su tako\u0111er nastupile i odu\u0161evile svojom jedinstvenom izvedbom \u0161ramel muzike. Njihova interpretacija spojila je tradicionalne be\u010dke melodije s modernim uticajima, stvaraju\u0107i muzi\u010dko iskustvo puno dubine i iznena\u0111enja. Melodije, djelimi\u010dno iz be\u010dke narodne pjesmarice, bile su oboga\u0107ene svje\u017eim i kreativnim elementima, \u0161to je slu\u0161atelje povelo na muzi\u010dko putovanje izme\u0111u pro\u0161losti i sada\u0161njosti. Ova kombinacija tradicije i inovacije dojmljivo je pokazala raznolikost i \u0161iroki spektar ovog ansambla.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon toga je na binu do\u0161ao poznati austrijski glumac <\/span>Johannes Zeiler<\/strong>, koji je impresionirao publiku \u010ditanjem iz romana <\/span>Die Strudlhofstiege<\/em> autora Heimito von Doderer. Sa svojim prepoznatljivim glasom i prisustvom, na impresivan na\u010din je o\u017eivio knji\u017eevne odlomke. Johannes Zeiler je tako\u0111er poznat po svojim ulogama u filmovima poput \u201cFaust\u201d (2011), koji je nagra\u0111en na Filmskom festivalu u Veneciji.<\/span><\/p>\n\n\t\t