{"id":3864,"date":"2025-06-07T16:07:09","date_gmt":"2025-06-07T14:07:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bhakademiker.org\/?p=3864"},"modified":"2025-06-08T10:07:15","modified_gmt":"2025-06-08T08:07:15","slug":"meletta-gedenkreise-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bhakademiker.org\/bs\/2025\/06\/07\/meletta-gedenkreise-2025\/","title":{"rendered":"Meletta-Gedenkreise 2025"},"content":{"rendered":"

MELETTA 2025<\/strong><\/h1>\n

Rad za mir: Komemoracija u Lebringu<\/strong><\/p>\n

Lebring<\/strong> \u2013Dana 6. juna 2025. godine, okupili su se predstavnici iz Italije, Bosne i Hercegovine i Austrije kako bi obilje\u017eili 108. godi\u0161njicu bitke na Monte Meletta-Fior. Ovaj historijski dan sje\u0107anja podsje\u0107a na hrabre vojnike bosanskohercegova\u010dkog puka br. 2, koji su 7. juna 1916. godine tokom Prvog svjetskog rata osvojili planinu Monte Meletta-Fior u jednom hrabrom juri\u0161u.<\/p>\n

Historijska pozadina<\/strong><\/p>\n

Bitka na Monte Meletta-Fior bila je uspjeh za bosanskohercegova\u010dki puk br. 2 sa velikim brojem \u017ertava, koji je u austrougarskoj vojsci bio najodlikovaniji puk. \"Bo\u0161njaci\", kako su se ranije zvali svi Bosanci, pokazali su u ovoj bitci izuzetno drugarstvo i neograni\u010deno povjerenje iznad svih etni\u010dkih i religijskih granica. U ovom napadu poginulo je 206 pripadnika bosanskohercegova\u010dke jedinice, dok su gubici na italijanskoj strani, sastavljenoj od Alpinaca i sardinskih trupa, bili jo\u0161 ve\u0107i.<\/p>\n

Lekcija iz historije?<\/strong><\/p>\n

Na\u017ealost, svijet nije mnogo nau\u010dio iz Prvog svjetskog rata, kao \u0161to je to pokazao Drugi svjetski rat koji je uslijedio. Sama nada da ne\u0107e biti tre\u0107eg svjetskog rata nije dovoljna. Potrebni su aktivan rad i anga\u017eman za mir.<\/p>\n

Bh2 puk iz okruga Banja Luka, kojem su tada pripadali i Biha\u0107 i Cazin, sastojao se, na primjer, na po\u010detku rata 1914. godine od gotovo 50 posto pravoslavnih, oko 35 posto muslimanskih i oko 15 posto katoli\u010dkih vojnika. Pored toga, bio je prisutan i mali broj jevrejskih i drugih vjernika.<\/p>\n

Govor pukovnika Dietera Alescha<\/strong><\/p>\n

Pro\u0161le godine smo, nakon du\u017eeg prekida uzrokovanog pandemijom koronavirusa, kona\u010dno ponovno mogli sudjelovati na tradicionalnoj, impresivnoj komemoraciji na Monte Meletti. Jo\u0161 jednom \u017eelim iskazati iskrenu zahvalnost glavnom organizatoru ove komemoracije, biv\u0161em gradona\u010delniku Carlu Lunardiju, koji je danas prisutan, na njegovim velikim naporima u organizaciji.<\/p>\n

Briga o ratnim grobovima glavna je zada\u0107a Austrijskog crnog krsta. Pokrajinski ured za \u0160tajersku brine o vi\u0161e od 200 ratnih grobalja u Austriji i gotovo 150 u inostranstvu. No, i sje\u0107anje na poginule u dva svjetska rata kroz dostojanstvene komemorativne ceremonije ima veliki zna\u010daj. Posebni vojnoistorijski doga\u0111aji iz vremena Habsbur\u0161ke monarhije \u010desto su povod za povremene, dostojanstvene i promi\u0161ljene ceremonije \u2013 kao \u0161to je ova na Meletti. Tako smo i prije tri sedmice, u okviru jednog vojnohistorijskog putovanja, posjetili ostrvo Vis, nekada\u0161nju Lissu, kako bismo se prisjetili za Austriju izuzetno zna\u010dajne pomorske bitke kod Lisse, u kojoj je na\u0161 admiral Tegetthoff sa svojom flotom porazio broj\u010dano nadmo\u0107nu italijansku mornaricu.<\/p>\n

Svaki put su s obje strane poginule bezbrojne nevine \u017ertve koje bi sigurnije radije ostale kod ku\u0107e, nego \u0161to su se borile u krvavim bitkama. Na\u0161e duboko suosje\u0107anje naknadno pripada njima i njihovim porodicama.<\/p>\n

Mogli smo o\u010dekivati da \u0107e \u010dovje\u010danstvo iz tih stra\u0161nih doga\u0111aja pro\u0161losti izvu\u0107i pouke. Na\u017ealost, moramo priznati da to nije slu\u010daj, i danas opet do\u017eivljavamo brutalne sukobe na raznim mjestima u svijetu i opet nastaju velika vojna groblja.<\/p>\n

Zato svaka na\u0161a komemoracija \u2013 pa tako i Meletta 2025 \u2013 treba da nas podsjeti da smo i mi, dr\u017eave zapadne Evrope, danas sre\u0107om ujedinjene u miru kroz Evropsku uniju, u pro\u0161lim stolje\u0107ima vodili stra\u0161ne, brutalne ratove jedne protiv drugih. Nadamo se da \u0107emo barem mi u zapadnoj Evropi, kroz pouke iz pro\u0161losti, shvatiti koliko su mir i sloboda dragocjeni i da moramo u\u010diniti sve \u0161to je u na\u0161oj mo\u0107i da to tako i ostane.<\/p><\/blockquote>\n