{"id":3929,"date":"2025-10-14T10:10:16","date_gmt":"2025-10-14T08:10:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bhakademiker.org\/?p=3929"},"modified":"2025-10-14T13:19:01","modified_gmt":"2025-10-14T11:19:01","slug":"836-jahrestag-bosniens","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bhakademiker.org\/bs\/2025\/10\/14\/836-jahrestag-bosniens\/","title":{"rendered":"836. Ro\u0111endan Bosne"},"content":{"rendered":"

836. Ro\u0111endan<\/h1>\n
\n

Bosansko Akademsko Dru\u0161tvo u Austriji tradicionalno organizuje sve\u010danost povodom ro\u0111endana Bosne s ciljem da se oja\u010da svjesnost bosanskog duha i Bosanstva.<\/p>\n

03. oktobra 2025. godine proslavljen je 836. ro\u0111endan, dan kada je potpisana Povelja Kulina bana (29. avgusta 1189.).<\/p>\n

Sve\u010danost je otvorila Belma Bejtovi\u0107 recitacijom pjesme \u201eZapis o zemlji\u201c Maka Dizdara koja je postala himna manifestacije u Be\u010du. Ova pjesma, \u010diji zavr\u0161etak \u201eBosna... prkosna od sna\u201c, daje mnogo prostora za razmi\u0161ljanje.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

U svom govoru, predsjednik Bosanskog Akademskog Dru\u0161tva u Austriji, Siradj Duhan, zvani\u010dno je otvorio ve\u010der s nekoliko uvodnih re\u010denica.<\/p>\n

U ovom vremenu kada se hranjenjem razlika me\u0111u narodima podgrijavaju konflikti, mi se sje\u0107amo bana Kulina i pitamo da li bi takvi vladari kao on ponudili rje\u0161enja za mir.\n...
\u2026<\/p>\n

Put priznanja autohtone bosanske manjine u Evropi ukazuje na svjetlo na kraju tunela. Ovo je put o\u010duvanja zajedni\u010dkog nazivnika za sve ljude bosanskog porijekla, ali i put mira i respekta me\u0111u svim ju\u017enoslavenskim dr\u017eavama.\n...
\u2026
Dodjelom nagrada studentima, nau\u010dnicima i umjetnicima pozivamo na najzna\u010dajniji doprinos o\u010duvanju mira. Kako je Nelson Mandela rekao: \u201eObrazovanje je najja\u010de oru\u017eje, s kojim mo\u017eete promijeniti svijet\u201c.<\/p><\/blockquote>\n

\"\"<\/p>\n

Sve\u010dani program obilje\u017eavanja 836. Godi\u0161njice dana me\u0111udr\u017eavnih dobrosusjedskih odnosa, nastavljen je izvedbom Valcera br.2 od Dmitrija \u0160ostakovi\u010da. Lejla Smajlovi\u0107 \u0110uliman i Hyun Sil odu\u0161evile su publiku svojom virtuozno\u0161\u0107u.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Gost ve\u010deri je bio akademik Mirko Pejanovi\u0107, potpredsjednik ANUBiH, sa govorom
\u201eZna\u010daj povelje Kulina Bana Dubrov\u010danima od 1189. godine za povijesni razvoj dr\u017eavnosti Bosne i Hercegovine\u201c<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Donosimo ovdje zaklju\u010dak njegovog govora:<\/p>\n

\n

Povelja Kulina bana, izdana 1189. godine Dubrov\u010danima, ne samo da predstavlja najstariji sa\u010duvani dr\u017eavni dokument Bosne i jedan od najranijih pisanih spomenika na slavenskim jezicima, ve\u0107 je i fundamentalni izvor za razumijevanje srednjovjekovne bosanske dr\u017eavnosti, ekonomske politike i diplomatskih odnosa.
Kroz analizu Povelje i skromnih, ali zna\u010dajnih, historiografskih izvora, jasno je da je Kulin ban bio vizionar i sposoban vladar koji je osigurao razdoblje mira i prosperiteta, duboko se urezav\u0161i u kolektivnu svijest kao simbol zlatnog doba.
Povelja pru\u017ea neprocjenjiv uvid u karakter njegove vladavine: samostalne, diplomatski vje\u0161te i usmjerene na gospodarski razvoj.
Povelja se smatra rodnim listom Bosne i Hercegovine.
Prou\u010davanje Kulina bana i njegove Povelje ostaje trajan izazov za povjesni\u010dare, ali i nadahnu\u0107e za sve one koji cijene dubinu i kontinuitet bosanskohercegova\u010dke povijesti.
Kulin ban, kroz svoj najva\u017eniji dokument, ostaje \u017eiv i relevantan, simboliziraju\u0107i ne samo pro\u0161lost, ve\u0107 i trajno stremljenje ka dobru i prosperitetu, utjelovljeno u besmrtnoj izreci:
\u201eOd Kulina bana i dobrijeh dana!\u201c.<\/p>\n

Bosna je svoju srednjovjekovnu dr\u017eavnost i samostalnost razvijala do 1463. godine, kada je Osmansko Carstvo osvojilo Bosnu i stavilo je pod svoju vlast. Osmanska uprava nad Bosnom trajala je preko \u010detiri stolje\u0107a.
Odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine upravu nad Bosnom i Hercegovinom preuzima Austro-Ugarska Monarhija. U \u010detrdeset godina svoje uprave nad Bosnom i Hercegovinom izvedena je modernizacija zemlje u svim oblastima razvoja: privrednom, kulturnom, obrazovnom, urbanisti\u010dkom i saobra\u0107ajnom. Bila je to prvobitna evropeizacija Bosne i Hercegovine, \u010diji je naziv ustanovljen odlukom Berlinskog kongresa.
U dvije Jugoslavije, Kraljevini i socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, Bosna i Hercegovina je egzistirala do 1992. godine.
Te godine je Bosna i Hercegovina kao jedna od \u0161est republika Jugoslavije, nakon referenduma gra\u0111ana, postala suverena i nezavisna dr\u017eava.
Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina prolazi kroz historijski proces integracije u Evropsku uniju. U tom procesu, od 1995. godine Bosna i Hercegovina je do\u0161la do otvaranja pregovora o \u010dlanstvu.
Stoga je budu\u0107nost Bosne i Hercegovine izvjesna putem postizanja \u010dlanstva u Evropskoj uniji.<\/p>\n<\/blockquote>\n

Sve\u010dani program 836. Ro\u0111endana Bosne nastavljen je recitacijom pjesme \u201eTerra Bosnia\u201c, pjesnika Jovice Leti\u0107a u izvedbi Belme Bejtovi\u0107. \nNakon sjajne recitacije publiku su ponovno odu\u0161evile Lejla Smajlovi\u0107 \u0110uliman i Hyun Sil i uvele publiku u najzna\u010dajniji dio ove manifetsacije: dodjelu nagrada za studente, nau\u010dnike i umjetnike.<\/p>\n

Ove godine je BADA odlu\u010dila da dodijeli deset studentskih nagrada za izvanredan uspjeh na\u0161ih studenata na austrijskim univerzitetima.\nStudentske nagrade je dodijelio zamjenik predsjednika BADA Alen Suljagi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n\n\t\t