Konferenciju je organizovalo Bosansko Akademsko Društvo u Austriji uz podršku misije BiH u Beču.

Skupu su uz Bosance koji žive u Austriji, prisustvovali ambasadori i delegacije iz više zemalja, što ovom događaju daje snažan međunarodni značaj i potvrđuje važnost globalne solidarnosti u borbi protiv poricanja i zaborava genocida, ali i potrebi o traženju puteva pomirenja.

Učesnici konferencije bili su:

Siradj Duhan, predsjednik Bosanskog Akademskog Društva u Austriji
„A Call to Reconciliation and Renewal“

Geoffrey Nice, Bivši tužilac pri međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju
„Has the international community drawn any lessons from Srebrenica?“

Hariz Halilovich, Srebreničanin, Profesor antropologije na RMIT University u Melburnu
„Srebrenica, 30 Years On: Remembrance, Trauma, and the Diaspora“

Wolfgang Petritsch, Bivši visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu
„Srebrenica and Europe“

Asim Dorović, Ministar-savjetnik misije Bosne i Hercegovine pri OSCE i UN u Beču
„Reflections on 30 Years Since Srebrenica“

U programu je prikazan i kratki video pod nazivom „Srebrenica: 30 godina poslije“, koji je kroz emotivne slike podsjetio na razmjere tragedije i važnost kolektivnog sjećanja.

Skup je moderirala članica Bosanskog Akademskog Društva u Austriji, Iris Begić.

Iz govora Hariza Halilovicha:

For me, speaking about Srebrenica is never simply an academic exercise. I was born there, and like thousands of others from my hometown, my life has been permanently shaped by what happened in July 1995. While I survived because I was outside the enclave when the genocide occurred, members of my extended family, neighbours and childhood friends did not. My birthplace became a place of death—a landscape of mass graves, absence and unfinished mourning.

That experience has also shaped my work as a scholar. Over the past two-and-a-half decades I have tried to understand not only what genocide destroys, but also what comes afterwards: how people rebuild lives after mass violence; how memory becomes woven into everyday life; and how survivors continue living when the past remains politically contested. Anthropology, my own discipline, is particularly well placed to ask these questions because it is concerned not only with moments of extraordinary violence, but also with the ordinary lives that follow.

Thirty-one years after the genocide, Srebrenica occupies a deeply paradoxical place. It has become one of the world’s most recognised symbols of genocide since the Holocaust. The crimes have been established through extensive scholarship, forensic investigation and international court judgments. Yet at the same time they continue to be denied, relativised and politically manipulated. For many survivors, then, genocide has never become simply history. It remains an ongoing social reality.

This is why I suggest we think of genocide not only as an event, but as a social process whose consequences continue to unfold long after the killing stops.

……………………………..

Iz govora Siradja Duhana:

History teaches us that reconciliation is possible. Yet, thirty-one years after the genocide in Srebrenica—a crime unequivocally established by the International Court of Justice and the ICTY—we must ask: why do the Western Balkans continue to struggle to transform a painful past into a shared future?

Consider the rivers that run through our region. The Drina, the Sava, the Danube—they do not recognize borders, nor do they ask for passports. They flow through Bosnia and Herzegovina, Serbia, and Croatia, indifferent to our human divisions. Their value depends entirely on whether communities on both banks choose to protect them together.

I submit that reconciliation is this river. It does not erase the tragedy upstream, but it offers a current toward a common delta.

Let us be clear: historical truth, as established by international courts, cannot be subject to political reinterpretation. Accountability must remain individual, never collective. A child born today in Belgrade bears no guilt for the crimes of the past. But that child does have the right to grow up in a society that honors truth over myth.

Srebrenica must remain a place of remembrance and sorrow. But let it also become a crossing point—not a dead end. Let it be the place where we prove that the river of history, however turbulent its course, can still flow toward a shared sea of civic dignity and lasting peace.

The question, distinguished guests, is whether leaders in Belgrade, Zagreb, Sarajevo, and beyond have the courage to step into that river together. We need a Willy Brandt from Belgrade.

Utisci sa konferencija:

The post Gedenken, Reflexion, Versöhnung: Im Geiste der UN-Resolution zu Srebrenica appeared first on Gesellschaft Bosnischer Akademiker.

The post Newsletter 26/02 appeared first on Gesellschaft Bosnischer Akademiker.

The post International Day of Reflection and Commemoration of the 1995 Genocide in Srebrenica appeared first on Gesellschaft Bosnischer Akademiker.

The post Newsletter 26/01 appeared first on Gesellschaft Bosnischer Akademiker.

The post Wirtschaftstreffen in Graz 2026 appeared first on Gesellschaft Bosnischer Akademiker.

Na konferenciji su govorili brojni ugledni uzvanici. U ime Austrije obratile su se Beate Meinl-Reisinger, ministrica vanjskih poslova Austrije, Helmut Brandstätter, član Evropskog parlamenta, i Andreas Minnich, član austrijskog parlamenta.

Ispred Bosne i Hercegovine govorili su Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, i Danka Savić, ambasadorica BiH pri UN-u.

Bosansku dijasporu predstavljali su Siradj Duhan, predsjednik Bosanskog Akademskog Društva, i prof. Anis Bajrektarević.

Izvod iz govora Siradja Duhana:

Prijedlog za budućnost: mentorska podrška

Stoga predlažemo da jedna evropska država – idealno Austrija, zbog svoje historijske povezanosti i rane podrške – preuzme ulogu mentora Bosni i Hercegovini na njenom putu ka Evropskoj uniji.

Osnovne smjernice ovog prijedloga su sljedeće:

• Ekspertski timovi iz zemlje mentora i iz Bosne i Hercegovine zajednički bi izrađivali zakonske osnove koje zahtijeva Evropska unija i pratili provođenje potrebnih mjera.
• Dokumenti razvijeni na ovaj način zatim bi prolazili redovnu parlamentarnu proceduru u Bosni i Hercegovini.
• U slučaju da parlament ne razmatra predložena rješenja na vrijeme ili ih blokira, predviđena je intervencija Visokog predstavnika kako bi se osigurala provedba i spriječilo ugrožavanje evropskog puta.

Pri tome bi na raspolaganju stajala različita demokratska sredstva; referendum je jedno od njih.

Vizija je jasna: ujedinjena Bosna i Hercegovina koja napreduje unutar Evropske unije. Granice koje danas za mnoge ljude koji putuju između Bosne i EU još uvijek predstavljaju prepreku izgubile bi na značaju. Evropi je ponovo potreban taj svjetionik – Bosna koja se nadovezuje na svoju tradiciju otvorenosti i slobodnog duha.

The post Bosnien und Herzegowina in der EU appeared first on Gesellschaft Bosnischer Akademiker.

Willkommen am 2. Oktober 2026

Bosnische Volksgruppe in Österreich

The post 837. Geburtstag appeared first on Gesellschaft Bosnischer Akademiker.

Rad za mir: Komemoracija na Monte Meletta-Fior

Monte Meletta-Fior, Italija, 6. juni 2026. godine – Predstavnici Italije, Bosne i Hercegovine i Austrije okupili su se kako bi obilježili 110. godišnjicu bitke na Monte Meletta-Fior.

Prisutnima su se obratili gradonačelnik Foze Bruno Oro i general italijanske vojske Pino u ime Italije, pukovnik Wildberger u ime Austrije te general Ajnadžić u ime Bosne i Hercegovine.

U svim obraćanjima naglašena je važnost nastavka ovog mirovnog projekta, s ciljem da buduće generacije kroz njegovanje kulture sjećanja i međusobnog razumijevanja spriječe ponavljanje velikih tragedija i ratova u Evropi.

Više o historijskoj pozadini ovog događaja dostupno je na:

https://www.bhakademiker.org/de/monte-meletta/

Na kraju manifestacije, nakon polaganja vijenaca kod spomenika, predsjednik Bosanskog Akademskog Društva u Austriji, Siradj Duhan uručio je fes novom gradonačelniku Foze i italijanskom generalu. Istakao je da fes, nekada simbol koji je kod protivničkih vojski izazivao strahopoštovanje, danas treba posmatrati kao znak pomirenja među narodima i državama. Njegove riječi prisutni su prihvatili s velikim simpatijama.

Također je izrazio nadu da će Italija nastaviti podržavati evropski put Bosne i Hercegovine, što bi dodatno doprinijelo povezivanju i saradnji sve tri države unutar Evropske unije.

Kratko o fesu

Fes je bio sastavni dio uniforme bosanskohercegovačkih vojnika u Austro-Ugarskoj vojsci i nije imao nikakvu vezu s vjerskim opredjeljenjem. U svečanim prilikama nosio se crveni fes, dok je u borbenim uslovima korišten sivi. Postojala je i bijela varijanta fesa koju su nosili marinci porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Fes stoga predstavlja dio vojne tradicije i mode jednog vremena, a ne vjerski simbol. Na to ukazuje i bista Vuka Karadžića s fesom, koja se nalazi u Institutu za slavistiku u Beču.

Video:

The post Meletta 2026 appeared first on Gesellschaft Bosnischer Akademiker.

Kao i svake godine, tako i ove godine, 09. novembra na vojnom groblju u Lebringu, održana je svečanost sjećanja na žrtve prvog svjetskog rata. Vojno groblje u Lebringu (još ga stariji zovu Bošnjačko groblje) sastoji se od 1233 groba koja sadrže ostatke vojnika iz 19 regimenti, od toga 805 Bosanaca (tada Bošnjaka).

Bosanski vojnici su bili elitne trupe u Monarhiji i korišteni su za najteže vojne zadatke. Mora da je bilo nešto posebno u tome da su 200.000 mladih ljudi muslimana, prvoslavaca, katolika,...ili samo Bosanaca (tada Bošnjaka) iz Bosne koja je tada imala oko dva miliona stanovnika, bili oformljeni u vojno jedinstvo nesalomljive solidarnosti, prijateljstva i odgovornosti u okviru monarhijske vojske. Nije bio samo fes koji ih je izdvajao iz ostatka monarhijske vojske. Oni su formirali i od oficira jake i odlučne jedinice koje su izdržale do kraja.

Sjećanju na hrabre borce Druge bosanskohercegovačke regimente prisustvovali su predstavnici austrijskih i bosanskih organizacija u Austriji.
U ime Bosanskog Akademskog Društva u Austriji vijence je položio Denis Čavkić, voditelj privredne sekcije BADA.

Ove godine je imam Fikret Fazlić od Austrijskog crnog križa odlikovan ordenom za svoj angažman u međureligijskom dijalogu.
Fikret Fazlić je imam Islamskog centra Graz – Emaneh. Emaneh je također član Vijeća austrijskih Bošnjaka, koje se zalaže za priznanje bosanske nacionalne zajednice u Austriji.

Gesellschaft Bosnischer Akademiker in Österreich

The post Lebring 2025 appeared first on Gesellschaft Bosnischer Akademiker.

The post Einladung Lebring 2025 appeared first on Gesellschaft Bosnischer Akademiker.