836. Rođendan

Bosansko Akademsko Društvo u Austriji tradicionalno organizuje svečanost povodom rođendana Bosne s ciljem da se ojača svjesnost bosanskog duha i Bosanstva.

03. oktobra 2025. godine proslavljen je 836. rođendan, dan kada je potpisana Povelja Kulina bana (29. avgusta 1189.).

Svečanost je otvorila Belma Bejtović recitacijom pjesme „Zapis o zemlji“ Maka Dizdara koja je postala himna manifestacije u Beču. Ova pjesma, čiji završetak „Bosna... prkosna od sna“, daje mnogo prostora za razmišljanje.

U svom govoru, predsjednik Bosanskog Akademskog Društva u Austriji, Siradj Duhan, zvanično je otvorio večer s nekoliko uvodnih rečenica.

U ovom vremenu kada se hranjenjem razlika među narodima podgrijavaju konflikti, mi se sjećamo bana Kulina i pitamo da li bi takvi vladari kao on ponudili rješenja za mir. ...
…

Put priznanja autohtone bosanske manjine u Evropi ukazuje na svjetlo na kraju tunela. Ovo je put očuvanja zajedničkog nazivnika za sve ljude bosanskog porijekla, ali i put mira i respekta među svim južnoslavenskim državama. ...
…
Dodjelom nagrada studentima, naučnicima i umjetnicima pozivamo na najznačajniji doprinos očuvanju mira. Kako je Nelson Mandela rekao: „Obrazovanje je najjače oružje, s kojim možete promijeniti svijet“.

Svečani program obilježavanja 836. Godišnjice dana međudržavnih dobrosusjedskih odnosa, nastavljen je izvedbom Valcera br.2 od Dmitrija Šostakoviča. Lejla Smajlović Đuliman i Hyun Sil oduševile su publiku svojom virtuoznošću.

Gost večeri je bio akademik Mirko Pejanović, potpredsjednik ANUBiH, sa govorom
„Značaj povelje Kulina Bana Dubrovčanima od 1189. godine za povijesni razvoj državnosti Bosne i Hercegovine“

Donosimo ovdje zaključak njegovog govora:

Povelja Kulina bana, izdana 1189. godine Dubrovčanima, ne samo da predstavlja najstariji sačuvani državni dokument Bosne i jedan od najranijih pisanih spomenika na slavenskim jezicima, već je i fundamentalni izvor za razumijevanje srednjovjekovne bosanske državnosti, ekonomske politike i diplomatskih odnosa.
Kroz analizu Povelje i skromnih, ali značajnih, historiografskih izvora, jasno je da je Kulin ban bio vizionar i sposoban vladar koji je osigurao razdoblje mira i prosperiteta, duboko se urezavši u kolektivnu svijest kao simbol zlatnog doba.
Povelja pruža neprocjenjiv uvid u karakter njegove vladavine: samostalne, diplomatski vješte i usmjerene na gospodarski razvoj.
Povelja se smatra rodnim listom Bosne i Hercegovine.
Proučavanje Kulina bana i njegove Povelje ostaje trajan izazov za povjesničare, ali i nadahnuće za sve one koji cijene dubinu i kontinuitet bosanskohercegovačke povijesti.
Kulin ban, kroz svoj najvažniji dokument, ostaje živ i relevantan, simbolizirajući ne samo prošlost, već i trajno stremljenje ka dobru i prosperitetu, utjelovljeno u besmrtnoj izreci:
„Od Kulina bana i dobrijeh dana!“.

Bosna je svoju srednjovjekovnu državnost i samostalnost razvijala do 1463. godine, kada je Osmansko Carstvo osvojilo Bosnu i stavilo je pod svoju vlast. Osmanska uprava nad Bosnom trajala je preko četiri stoljeća.
Odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine upravu nad Bosnom i Hercegovinom preuzima Austro-Ugarska Monarhija. U četrdeset godina svoje uprave nad Bosnom i Hercegovinom izvedena je modernizacija zemlje u svim oblastima razvoja: privrednom, kulturnom, obrazovnom, urbanističkom i saobraćajnom. Bila je to prvobitna evropeizacija Bosne i Hercegovine, čiji je naziv ustanovljen odlukom Berlinskog kongresa.
U dvije Jugoslavije, Kraljevini i socijalističkoj Jugoslaviji, Bosna i Hercegovina je egzistirala do 1992. godine.
Te godine je Bosna i Hercegovina kao jedna od šest republika Jugoslavije, nakon referenduma građana, postala suverena i nezavisna država.
Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina prolazi kroz historijski proces integracije u Evropsku uniju. U tom procesu, od 1995. godine Bosna i Hercegovina je došla do otvaranja pregovora o članstvu.
Stoga je budućnost Bosne i Hercegovine izvjesna putem postizanja članstva u Evropskoj uniji.

Svečani program 836. Rođendana Bosne nastavljen je recitacijom pjesme „Terra Bosnia“, pjesnika Jovice Letića u izvedbi Belme Bejtović. Nakon sjajne recitacije publiku su ponovno oduševile Lejla Smajlović Đuliman i Hyun Sil i uvele publiku u najznačajniji dio ove manifetsacije: dodjelu nagrada za studente, naučnike i umjetnike.

Ove godine je BADA odlučila da dodijeli deset studentskih nagrada za izvanredan uspjeh naših studenata na austrijskim univerzitetima. Studentske nagrade je dodijelio zamjenik predsjednika BADA Alen Suljagić.

Nakon dodjele studentskih nagrada, novo muzičko osvježenje je došlo sa austrijskim duetom „Duo Stubenfliege“

Ejnar Čolak je proglašen umjetnikom godine 2025. godine. Dr. Sofija Bajrektarević je obrazložila zašto je komisija izabrala baš Ejnara.

Ejnar Čolak:

Za naučnicu godine iz oblasti prirodnotehničkih nauka, izabrana je Dr. Medina Hamidović, a nagradu je uručila, članica komisije - naša naučnica iz Graza, Dr.Nermina Malanović.

Kao i ranijih godina, poseban dio večeri je i dodjela počasnog članstva. Ove godine počasni član Bosanskog Akademskog Društva u Austriji postao je akademik Prof. Mirko Pejanović

Večer je okončana virtuoznošću pijaniste Adriana Gašpara.

Jakim aplauzom nagrađena je mlada i šarmantna voditeljica Amina Memić za uspješno moderiranje cijelog skupa. Nakon glavnog djela manifestacije, pružila se prilika za umrežavanje, uz podršku vrhunskog cateringa Restorana XXXL. Ove kulinarske specijalitete doprinijele su svečanoj atmosferi večeri i omogućile gostima da se u opuštenoj atmosferi druže i povežu.

Kompletan video sa manifestacije:

Još par utisaka sa skupa: